недеља, 14. јун 2015.

Dubravka Ugrešić: Nema više provokacije, sve je trgovina

Tanjug | 13. 06. 2015. - 15:40h | Foto: A. Dimitrijević

U savremenom svetu ništa više nije provokativno, nego je sve pitanje neke trgovine i pozicioniranja na tržištu, izjavila je danas Tanjugu poznata hrvatska autorka Dubravka Ugrešić.
Dubravka Ugrešić

Ona je u Beogradu gost književnog festivala Krokodil, koji je u toku u Muzeju istorije Jugoslavije, i učestvuje u debati na temu o svrsishodnosti književne i umetničke provokacije.

Ugrešić je napomenula da je slično u kulturi i u politici, navodeći primer jedne kampanje HDZ-a.


Ta desna politička orijentacija, rekla je ona, uvek je imala populistički dizajn - šahovnice, zastave, narodne nošnje, liciderska srca i slično što ulazi u dizajnerski paket hrvatskog identiteta.

- Za lokalne izbore pre godinu dve u isto vreme je u Zagrebu bio odličan festival subverzivnog filma i odjednom je izborni plakat HDZ-a bio u stilu minimalizma, samo sa jednom pesnicom i citatom Sartra "dobro je buniti se". Dakle, jedna populistička partija je "ukrala" uobičajeni opozicioni dizajn, slogan da je dobro protestovati. U oblasti ideja je teško postići autentičnost. U tom moru znakova koje primamo, pogotovo sada na digitalnim medijima, u toj šumi znakova treba biti jako oprezan da bi prepoznali autentičnost - istakla je ona.

Autorka nagrađivanih romana i eseja dodala je da nju kao čitaoca privlači upravo autentičnost.

- Već sam izvežbani čitač, dovoljna sam stara da imam dugo iskustvo i čini mi se da mogu da prepoznam šta je šta. A to će biti sve teže, jer postoji i književno samopozicioniranje koje ide u tržišnom smeru, u smeru sviđanja masovnom čitateljstvu. Tu pisci svašta proturaju, čak i eksperimentalnost, koje tu zapravo nema i koja bi trebalo da bude subverzivna - izjavila je ona.

Na pitanje o sve većem broju književnih festivala primetila je da "neko ipak diriguje kulturnu politiku".

- Unazad 20 godina jedna od najpopularnijih struka, koja se čak proučava na nekim fakultetima, jeste takozvani kulturni menadžment. To podrazumeva da imate menadžere, dakle poslovne ljude koji iz kulture treba da izvuku neki novac. U Evropskoj uniji se upotrebljava izraz kulturna industrija, a ako je reč o industriji - ona ima svoj proizvod, dakle knjiga je proizvod - dodaja Ugrešić.

U tom novom sistemu, istakla je ona, "čovek koji piše ne zove se više autor nego "content provider".

- U celom tom lancu ja se ne zovem pisac nego dobavljač sadržaja, a moje mesto, s obzirom da sam ja radnik, jeste najniže u toj hijerahiji. Pre mene stoje oni koji diriguju kulturnu politiku, ministri, menadžeri, raznorazni NGO, društva, fondacije, izdavači koji su puno važniji od pisaca, trgovci. Ja sam na dnu lanca, kao što je na dnu svakog proizvodnog lanca taj radnik, koga više ni nema u klasičnom smislu radnika sa kacigom na glavi i čekićem u ruci. Možete ga vdeti još samo u muzeju, u nekom zapuštenom rudniku ili u čitanci - rekla je ona.

Napomenula je da "nema više ni prave kritike, koja će reći šta je književnost, nema pouzdane arbitraže, nepotukupljive, umesto toga imate tržište, reklamere".

U svemu tome, kako je dodala, "festivali su način da produkcija nekako živne, da se ubrza, da se pokažu proizvodi".

- Mi učesnici svi smo, naravno, dobri ljudi i svi nastojimo da ponudimo neke sadržaje koji će ljidima koji nas slušaju nešto značiti. Svi se pravimo da ovo uokolo ne postoji. Mi smo na neki način kulturni aktivisti, ljudi koji guraju ideju da je kultura važna. Ali to je kapitalizam i kultura je deo te ideologije novca - zaključila je Dubravka Ugrešić.

Na pitanje na čemu trenutno radi, odgovorila je da ne može da govori o tome.

- Možda sam praznoverna, ali spadam u tradicionalne pisce koji se boje da ispričaju unapred, dok sve nije gotovo - dodala je ona.

Izvor: Blic